Roll the Dajs!

Znate vi ko je Dajsova Baba? Neznate.
To je najluđa baba u okolici Bilogore i Pitagore zajedno, a zovu ju kodnim imenom "Baba". To je totalno luda babetina, a ovo je babina priča:

Ide baba ulicom prema Krčmi, na sebi noseći lanac od traktora, kožni trenčkout i bijelu pivsku majicu "ŠTEMER", ide okolo i slavodobitno prepičkava smetlare lancem od traktora. Dođe baba do Krčme, krvavim lancem, i popije bačvu pive prije ručka, zatim ode van i razbija prozore lokalnih autokuća. Za ručak jede sirove smetlare i male pingvine koji lutaju prema getrou. za vrijeme kada sunce padne za pet stepeni ide po oranicama i ninja stilom sadi brabonjke po preoranim poljima i krade španere za plugove. Za sutona baba ode do Čajna Šopa u Bjelom Gradu i prodaje španere da bi zaradila da otplati trenčkout. Ako na putu vidi svog unuka, Maestra, dade mu koji španer i ud mrtvog smetlara da si malo prigrize, a za vrijeme noći skače po krovovima i krade čađu iz dimnjaka.

Toliko o ludoj babi....

Štakac je uzeo dan slobodno jer se otrovao trulim brabonjkom.

Ovo jutro planirana invazija Amera na jug Albanije nije uspio jer je spodoba ovita u bijelo zaustavila terorističke i natiterorističke snage postavivši malu kavanu na fronti gdje su svi u miru srkali kavu bez soca i razgovarali o porezima. Dotični mirotvorac je nestao, no obavještajna agencija amera zvana O.V.U.L.A.C.I.J.A (obavještajna vojna upravna legalna amerikanska centralna integralna juristikcijska agencija) govori da je to poznati kršćanski mesija koji se vratio da spasi svijet, trenutno se nalazi u našem malom gradiću Bijelom.
Dok je Isus srkao jutarnju kavicu u Krčmi staloženim i zadovoljnim osmjehom kroz vrata uletiše 2 crna tipa u crnom, koji su govorili sasvim crnim glasom, crnim zubima: "Mi smo crni ljudi u crnom." zakvačili su ga sa lisicama i odvukli na crni način u crni kamion i odvezli ga u crno jutro.

HG Bjelovar je respondao balističkom raketom kojom su poslali Maestra na zadatak da spasi Isusa iz crnih ruku Pentagona. Kada je raketa sletila u centar pentagonske zgrade pentagona, Mestro je uletio i prijetio tračnicom govoreći teatralno: "Ver iz Đizs?!?!" Pošto ameri dobro znaju opakost bjelovarčana s tračnicom i njihovih 20485 načina kako prepičkati čovjeka sa profilom tračnice bez da ostave vidljiva oštećenja umnjaka, dalu su Maestru crnu vreću sa crnim slovima "Blek". Naravno u vreći nije bilo ništa do crnine, pa je Maestro odabrao 194 način prepičkavanja "Velikozamahni Kostomlat" te sredio 4 Crna tipa u crnom, pošto su 2 bila mana useri odredio je 487 "Zubolomni zalogaj željeza" da ih onesposobi u castanju spelova, no za svaki slučaj još primjenio 247 "Raznožni Prstorazarač" da se nebi sjetili pokupit zube i vratit ih nazad. Pokupio je Isusa i oni su doputovali do grada nam bijelog balističkom raketom sa sva sjedala.

Isus je zahvalno platio svima rundu piva, a štakac je štapom pikao po crnoj vreći u americi, pošto je sletio tamo sa raketom, stalno gunđajući kako je američka vlada u kurcu.

Danas, kada pada kiša, nije se imalo šta za radit, iskreno, nitko nije ni htio...

U krumpirastom domu za nadobudne protestere, sobici 39, na popišanom madracu stručno oblikovanog godinama ležanja i ispijanja pivnih proizvoda, te povraćanja istih, čipsova sa mnogostrukim prijelomima, crknutim mačkama koje su se igrom slučaja našle na krivom madracu u krivo vrijeme, izležavao se naš junak, Džek Slezaček. Trpao je u sebe krumpirne produkte u čvalje svojim lopatarskim rukama i mljeo kavu da bi se mogao ustati na vrijeme za doručak. napravio si je sendvič koji se sastojao od samljevene kave između dva komada čipsa, što ga je vratilo u polu komatoznu svakodnevicu. Nakon obilnog doručka reko je svom hrčku Pepiju da mu napravi makijato s ledom, dok je on otišo gledat TV pikajući prašnjavi monokromatski televizor sa štapom za biljar koji je sadistički ukrao iz Moonsa, jer mu je daljinski odnesla mačka. Pepi mu je dopremio makijato brzinom vjeverice sa trčkavicom, Džek je dao Pepiju čips, ali ovaj je samo odgrizo komad peruti iz njegove kose, te se zadovoljio time kao gradivnim materijalom za njegovu novu kuću u predgrađu Virovitice. Dok je Džek uživao u blagodati crno-bijele televizije, Pepi je otišao oprati bijeli veš.

Nakon pola sata mini serije "Konkubina iz Donje Posavske" naišao je na zanimljivu reklamu na amerikenjskoj televiziji:


The gods made Crowbar Launcher 2000.
Up, up and away with Crowbar Launcher 2000.


Džek se zapitao kako bi zaustavio rikoil kada ispaljuje bez baruta.

Don't worry, Crowbar Launcher 2000 takes care.

Zapitao se također, što čini ovaj proizvod tako dobrim?

Crowbar Launcher 2000 - empowering people.

Nakon ove poruke, premišljao se o kupnji...

Crowbar Launcher 2000, love it or leave it.

Sada više nije bilo sumnje, jednostavno je pokrenuo svoj personalni kompjuter kojem je grafička još uvjer radila na stari Mecedes-Benz etanolni motor i pronašao stranicu telešopa, te naručio svoj primjerak pajser-fausta 2000. Čekajući 3 dana na vrata mu pokuca neki ćoro u plavom odijelu Telešop kompanije i predao mu paket. Kada je došlo do načina plaćanja, Džek je veselo ponudio frakturu lubanje dragom telešop prodavaču, te ga izbacio iz zgrade, nakon toga proslijedivši na pregledavanje svih sastavnih dijelova svojeg novog pajser-fausta.

Štakac se uvukao ispod madraca, te sa Džekovim štapom za biljar tipkao po telefonu kako bi nazvao rođaka u Bosni da mu kaže kako je današnji marketing u totalnom kurcu.

Natmuli dan u Krčmi postao je pravi špancirfest kada je Popodnevni List stigao do stola na kojem je sjedio respektabilni HG Bjelovar. Džek je dohvatio novine i zadovoljno povukao dim iz Čečenske cigare "Cigarot", no zadovoljstvo je splasnulo kada je ugledao hedlajn sa naslovom "Dalmatinski Masakr Špurnim Nožom, dva klinca u školi se potukla i jedan je sjeo na nož koji mu je postavljen na tronogi stolac za vrijeme tajmouta između 5. i 6. runde meča." Maestro, nakon kratkog smijeha odluči intervenirati uz pomoć svog vjernog druga Džeka. Opremili su se pajsericama, municijiom i priborom za prvu i drugu pomoć. Ne zaboravimo na defenzivno namjenjenu crnu žlicu za cipele, koja je spasila život i frok Maestra nebrojeno puta, brojeći odostraga i zanemarujući decimalne iznose. Džek je ponio hrpu rezervnog streljiva za Pajser-Faust i ključeve od Heroj-Vagona kojem je iz nekog razloga škripao blatobran...

Odtandrkali su se u Heroj-Vagonu kojem je pri slijetanju ispao blatobran i odkotrljao se u more. Nezadovoljni raspadom sistema i trandkravog blatobrana, ušli su u infamoznu dalmatinsku školu opće obrazbe i naobrazbe. Bijaše odmor, vrijeme kad mladi dalmoši idu jest masline i orančaste plodove mora. Maestro se postavi na malu kutiju maslina, te izdere kakofoničnim, i nadasve opernim glasom: "Ko se tu pika s nožem?". Nije dobio odgovor. Tada ga je zamijenio Džek, povukavši snagu elder wulfa i postavivši sebe u jedinstvo sa općepoznatim svemirom, te uvukavši kilotonu zraka u masivna plućna krila veličine jastreba prepeličara na steroidima. Izderao je sljedeće:

"KO SE OĆE PIKAT S NOŽEM JEBEM LI VAM KRVAVU MAJKU NA PODRAVSKIM SVATOVIMA!!!"

Popucaše stakla i većina bubnjića, vrata se odvališe, a parket je posakivao nemilice. profesori su pali u septički šok, a ravnatelj se objesio kravatom za ormar. No naiđoše pedesetak mangupa sa špurnim noževima i počeli govoriti nešto na stranom jeziku, vjerojatno dalmatinskom, te nasrnuvše na naše odvažne heroje.

Džek je zauzeo Bek Formejšn i počeo punit Pajser-Faust sa protunožnim streljivom bake Marice, dok je Maestro spretno izblegavao i blokao napade crnom žlicom za cipele, štedjeviši energiju i živce. No, jedan tipus je uspio probiti obranu našeg Mestra, te je oštrica nože letjela nemilice prema froku i ulančanim trapericama tog muzikalnog genija, koji ni slutip nije da će ga dalmoš koštati glave, ako ne i karijere. Džek je pravovremeno zviznuo kurošiju s kundakom po tintari, te disruptao napad, ispalio je pun šaržer ovih visoko-propelernih protunožnih vrtećih pajsera po jadnim dalmošima, koji popadaše na mjestu u bolovima kičme i probavnih kanala.

Tim se uspješno i bez puno buke vratio u Bjelovar, u školi je jedini preživio štakac koji se dovukao ipod blatobrana do škole, pikao je mrtvog tipusona s nožem po tenisici i stalno gunđao kako je cijeli obrazovni sistem u kurcu.

"Tudej iz d dej vi gou tu skul!" Herojski i s puno muke vokatvno je uzviknuo maestro dok se pakovao za školu u to poluvlažno jutro Grada Bijelog. Pošto je bio ponedjeljak i mater mu nije dala mra da spava probudio se sa ergonomnski oblikovanim podočnjacima za duboko rezbijanje celulita. Na putu do kuhinje je šlapama zapinjao za već spomentue podočnjake pa je krvavih očiju stigao do doručka. Pojeo je jednog sendvača i pjevao Glory To The Brave na španjolskom ustiju punih korozivnim sredstvom za kihanje. Zaprdekao si je najdraži frok i lancem olančane hlače koje su označavale njegov odnos sa kristovim osvetnicima zvanih Rozenkrojc. Konfabulator mu nije radio pa je popizdio i pojeo ekran. Ljut je izišao iz kuće kako bi se napijo jutarnje rose sa guma njegovog Tomosa "El Rapido" sa visoko profiliranim traktorskim gumama.

Zaskočio je na motor tibetanskim šaolin stilom te potegnuo ručku koja je označavala "Gas Za Nas" i počeo juriti prema nesretnoj mu školi. Na putu mu se zapriječila stara babetina sa trispet pernatih bradavičstih svinja koje joj vire iz nosa i trokolicom na cipelni pogon te se derala da se vozi po krivoj strani ceste. Maestro, vidjevši da je kurva-baba u krivu jer se po Bjelovaru vozi po čem se god stigne pomaknuo je ručicu "Gas za Zgaz" i projurio trokirajućom brzinom prema starici, jer mu je dopizdilo starih penzića koji mu stavljaju origano na pamet. Bakica je upregnula natrule mišiće i ultra porozne kosti te držala razdaljinu od Maestra na pet tenisica udaljenosti. Maestro je pomaknuo ručicu na "Gas ko iz filma Speed sa Keanu Reevesom i Sandrom Bullock u glavnoj ulozi" no starica je počela vrtit pedale sa svim udovima raspoloživim i upravljala governalom svojim krezubima, crnim ko crno blato. Maestro se nije mogo prestat čudit snazi te kurvobabe te njezinom artofijom mišića kojom je vrtila trikotač sa jednom brzinom.

Bilo je vrijeme za spešl muv na motoru, izvadio je rezervnu špandrcnu ispod blatobrana te instalirao ju u motor sa operativnim sistemom "Lijenux Špandrcn Edišn" te overklokao klip motora na dvajspet rama, a na hard disk kočnice obavio glavnu defragmentaciju i očistio registri. Kalibrirao je kontrolne uređaje alatima iz kontrol panela i otvorio dodatne cjevovode na auspuhu na postavke za "Ausduv Force GT 6600" seriju auspuha tvrtke Kurbl-Trokir Internešnl. Kad je to sve postavio pokrenuo je Ljenux Media Plejer i zasvirao Riding On Fire i opalio po zadnjoj, i nadasve spektakularnoj brzini: "Auspuh-Rasturatelj"

Baba je pokušala iz petnih kutnjaka i krezubiju da održi brzinu, no Tomos "El Rapido" je već pokrenuo pogon samozapaljenja te je eskpanzija u cilindru motora postala prejaka, a auspuh je ispaljivao plazmu. Motor je uzletio, napravio vatreni salto, te se obrušio poput strvinara sa sraćkom na Babinu trokolicu eksplodiravši u magnificentnom krateru u asfaltu koji će kasnije biti preuređen u današnji gradski olimpijski bazen. Maestro je preživio, kao i njegov tomos. Trokolica je smrskana u sastavne dijelove od kojih sad izrađuju zglobne šumske traktore i posude za kekse, a baba je završila u Japanu probivši se kroz jezgru planete i završila u polju riže.

Štakac je sjedio u krateru i sa odvaljenom žbicom pikao po gumi trokolice, stalno gunđajući kako je današnja izrada japanera u kurcu.

Subota je kresnula i nadasve zapalila fitilj subotnjeg dana. Maestro se vratio s napornog treninga sa djevojačkim orkestrom "Bjelovarski Smragudi". Učio ih je superfriški potez metalnom palicom i gregorijanski part-špricer od kojeg su svi popadali u polusvijest. Da stvar nebi bila gora, negdje je zamtnuo svoju crnu žlicu za cipele. Džek je tog dana na sajmu tuko svinje, pajceke, bekone i gujde, tim redom te radio od njihovih ostataka šumarske odreske za peć u tepsiji s malo ulja za podmazivanje bregastih osovina. Ostatak ekipe nije vrijedan spomena, jer su svi zaposleni pranjem prefarbanog veša i traženjem kurble od faba.

Navečer su se svi okupili u Krčmi, a Rene je zadovoljno svima udjelio autentično podravsko šećer-bećar crnjo pivo i pokazao svoj harmonični krezubi osmijeh. Sve je bilo u najboljem redu dok se neki lik nije nagno koz prozor sa svojom stražnjom stranom i posro po establišmentu, a zatim odjurio gestapovskom brzinom. Maestro i Džek, nadobudni prepičkavatelji i borci za slobodu naroda izletjeli su iz Krčme prema semaphoru i uhvatili krenjatora za šiju. Ispalo je da je to agent Švedskog Pulp Fikšna koji navodno želi demolirati HG Bjelovar jer su se njemački turisti žalili na kvalitetu peškira u gradu. Maestro je držao agenta u špag-locku zategnuvši krenjaru sa tankim, no izdržljivim koncem oko cijelog kenjavog tijela, agent je bio u stupici iz koje se mogo izvuć samo Čak Noris. Džek je odlučio stvar obaviti ručno, te je izvadio svoj famozni kontra-pajser koji je nalikovao na pajser. Zamahnuo je silinom popetog nilskog konja i zaljepio udarac u čvalje agenta tolko da je frknuo 3 metra od trenutne pozicije i putem ostavio puteljak krvi, kostiju i plombiranih zubi. Bilo je vrijeme za maestrov finišing muv. Maestr je skočio u zrak nakon što je skupio čakru i moldao je u kanđiju vatre i sa 10 metara visine bombardirao zasranog i prepičkanog agenta sa baražom protutenkovskih petardi i kurbl-wafer eksploziva. Nazvao je taj finišing muv "Šiškablast". Agent je bio rapidno karboniziran kišom petardi koje su padale poput kiše na njega i explodirale nadasve visokom snagom. Nakon baraže jedino što je ostalo je bila serija kratera u asfaltu.

Vratili su se u Krčmu te nastavili bančiti. Rene je pokupio drekec sa partfišem. Za ostale se ne zna.

U staroj Krčmi nasred bankine Bjelovacke, gdje je pivo svetinja, a irci se osjećaju kao kod kuće, dan su provodili Džek i Maestro uvježbavajući drevne vještine Kuglof-Kaćuše. Dan je bio blesavo dosadan i nije bilo baš nešt puno za reć. Dež je pizdio kak mu piva ne paše i da mrzi pun kurac ljudi, ključujući štakca koji je zasmrdio ve ce i sad je došla ekipa iz NASA-e pokupit glomazni otpad. Maestro je pzidio generalno jer mu je sve već dopizdilo i pizdio je ko raspižena pizda.

No usred već postojećeg pižđenja pojavila se crna spodoba i počela im pit manu brzinom jednog boda po sekundi. Kad su se vraćali doma osjetili su nelagodnost i totalnu raspižđenost i nedostatak kuhanih gupleka u ribizu. Maestro, pizda kakav je, počeo je razmišljati o svom problemu u EMO pozi. Nakon polusatne iscrpljujuće i kotrljajuće meditacije došao je do rješenja!

Napravio je prvi cross skill u životu kak bi dobio dodatne perkove!

Zauzimajući pozu grgljavog paladina odlučio je očistiti svijet od prljavih tepiha i uvrnutih heterojeba, kao i krvosisnih slonova iz Belgije. No glavni razlog je bio riješiti se mana dejna crne spodobe the širenja mana relenišment aure za 1 manu konstant benefišl efekt. Zbog malog mana kosta uspio je probiti se do stola bez ikakvih loših status efekata i širio svoju auru of replenišment, koju je dobio od krosanja skilova sa klerik klasom, uz popust na kupnju sljedećeg opanka u narednih 12 sati tvrtke "nosimo.opanke@skul.klomp" Za to vrijeme Džek je ponio pajsericu i vatrene pajsere iz uzbekistana, te poesio okidaš na pling šot, ak ga ko krene tražit cigaru.

Toga dana u takusu je bilo vrlo mračna atmosfera, primarno zbog toga šta je crna spodoba dobila level i razvila blek houl mana drejn do maksimuma. Na ovo je trebalo djelovati brzinom klečećeg guštera. Dok je Džek pucao pajsere iz uzbekistana po Mračnim Spodobama Crne Rupe uvidio je da to nije dovoljno i tražio, sada kros-skillanog Maestra da nekaj napravi.

Pošto je maestro kupio ultimejt, ustao je sa blek-houl-drejnanog stola te zabacio se u geder enerđi pozu. Iz Krčme je izletila golema Kuglof-sferična kobajaga energije žuto-plave boje sa dodatkom renesansnih detalja i baroknim listićima. Ta kobajaga ekspiodirala je iz Krčme i obavila dobar komad Zemljinog Kuglofa od oraha. Kad su se svi probudili iz šoka, nastalo je opće veselje i multipl orgazam. Pivo u krčmi nikad nije bilo bolje, Rene je imao sve zube, svirale su se irske pjesme i svi su veselo razbijali krigle pive prijateljima o glavu. Plesao se irski riječni ples i pekle se ribe iz Bjelovacke u ulju od maslinovog ulja. Smijeha i piva bilo je na pretek, svi veseli, crvenih lica, uživali su tu noć kao nikad do sada. Krčma je postala kubajaga-kuglof emiter dobrog raspoloženja.

Nakon toga Maestro se probudio u svojoj sobi uz voljenu mu violinu i shvatio da je sve to bio samo san. Prepičkao je par radnika sa violinom i odlučio ipak kros skilati sa klerikom, možda dobro dođe...

Violina je pukla, a kopita nije bilo. Krave se tuže na poreze dok svinje veselo guguću po parku. Ipak je danas Četvrtak...

Bila je to samo još jedna normalna subota u Krčmi. Dok su se živine pijanile komatozno dobrim uber-klafurgenskim pivom ultraljubičaste boje koje je debeli brkati barmen Rene zdušno dijelio sa krezubim osmjehom pod gustim, ali dobro podmazanim brčićima. Ekipa HG-a Bjelovar je u pozadini pijančevala umjereno. Brale se fiksao na kokti, Maestro je pokušao dvojicu hardkoraša pokušao podučiti "Eine Kleine Nachten Bier", no jedino šta je dobio bila je šaka u oko, oko je ispalo, pa je otišao u wc i alkemijskom reakcijom vratio oko nazad u bulju. Piromanka Lena je ljudima palila klempe i uživala. Džek je pio ultraljubičasto pivo i zajebavao Renea kako ima fora fertun. Đubus je bio iznimno iritantan svima dok je srkao čaj od kamilice koji je već par puta kupio s poda spirkom oz recikliranih žaba kreketuša.

Sve je bilo oke, sve dok u deset i pet i frtalj do kvarat i šesnajst nisu ušli njemački oficiri Klaus i Štraus. Irska bojna mjuza je zatihnula u Krčmi, a hardkoraši su se sakrili u kosu do poda kako bi što galantnije odglumili biljke šta vise sa stropa. Ćoravi i kratki Klaus je pregledavao svojim grigl-vižn guglsima imaju li ljudi kontraband, ali našao je samo rizle za lizalice od limuna. Štraus, debeli i stari prdonja pregledao je šank, popio 3 i po litre svježe vodke i pet odrezaka viskija na žaru, te pojeo vece papir. Nakon toga je počeo srat o ubijenom mjenjaču kojem je sumnjivo odrezana osovina te se na temelju toga radi o ubojstvu, te tražu nekog ko ima motiv za to ubojstvo. Rene se počeo znojit, pričat na japanskom i tuć svoju ženu tenisicom po kičmi u ritmu muzike za ples. Maestro je fino odjebao oficira Štrausa i Klausu nabio cvike u oči svom snagom njegova uber-profilirnog i nadasve seksi udarca koji napaljuje žene na 10 km od mjesta udara crnom žlicom za cipele. Nakon toga krikom mladog, ali umirućeg, lava Klaus je dozvao Deutche Super Storm Brigadu sa njemačkim kalašnjikovima koji su probali napraviti raid u bircu. Džek je popizdio, uhvatio svoju gitaru i zasvirao dobru staru irsku ratobojnu pjesmu za krajnju fajrunt. Kada je opalio prstima po žicama, dojčlanderima su se zatresli Čarap-tregeri i štitnici za pozadinske guzove. s jednom rukom je radio solažu a drugom veselo pucketao pajsericom po švabskim guzovima derući se "Bugger off, ya german bastards bugger off!"

Otjerali su švabe iz birca i vratili ravnotežu svemira u praiskonsko izdanje. Rene je kao zahvalu svima dao po šteku luka u ovoju. HG-ovci su se čudili.

Kasnije, u veceu je sjedio debeli štakor sa sraćkom i pikao šteke luka naslagane u kutu dok je prdio sa strganim biljarskim štapom iz Moonsa stalno govoreći kak nema vece papira.

Na kraju je guzicu obrisao lukom, boktepitaj kako.

Pošto je zavladala velika bedara u HG-u zbog razloga koje nije zdravo navodit, grad je bio potpuno nezaštićen od negatvnog utjecaja. Stoga je Morty (zvan Špek-baja) poslao svoje henčmene iz Amerike: tri koze divokoze. Namjera mu je bila da koze divokoze obrste svo lišće i zelenilo tako da građani grada Bijelog otegnu đonove od gladi i po mogučnosti dobiju skorbut. KOze divokoze so preplivale ocean i priklale par britanaca sa brčićima dok su igrali golf.

No, nešto se kuvalo u jednoj zabačenoj straćari na rubu šume. Gospodične Lena (zvana Piromanka odmila) zamislila si je speć gulaš od mesa koza divokoza, a pošto je ta vrsta manje više izumrla iz naših krajeva (jer su ljudi voljeli pojest finog gulaša) iščeprkala je bocu plina iz maminog štednjaka, zavezala si to za leđa s lancima od traktora i malom zihericom da to sve drži stabilnim, i odšuljala se do Maestrove kuće kako bi ukrala brener. Sad oboružana potrbnim piromanskim sredstvima koje uključuju žigice, upaljač, rezervni upaljač, upaljač za lijevu ruku (jer je na prošlom levelu uzela ambideksteriti za 6 mane) i nezoabilazni Koz-Divokoz-Treking-Devajs.

Eto, baš se zalomilo da su koze divokoze ušle preko granice županije i trotom dopapkale do Bjelovara i počele jest cvijeće po lokalnom generalnom parku. Žene su padale u nesvjest od užasa, a policajci zvali pojačanje i bljuvali u čizme, jer takvo nasilje još nisu vidjeli, a ni toliko klorofila uništenog.

Pyro-Lena je naišla s treking devajsom do parka i veselo upalila brener, pojačala na hiper-turbo i počela mahnito vitlati s ogromnom buktinjom. Koze su mekeketale i nisu se dale tako lako pripalit. Leni to dopizdi i skoči dva kilometra u zrak i baci šest boca napalma "Rakta-Sprž" za deratizaciju većih militarističkih baza i četničko čišćenje, na sam parkić.

maestro je izišao van iz kuće kako bi upotrijebio brener da ošiša mačku. Kad je vidio da brenera nema i da nešta gadno smrdi, pokupio je crnu žlicu za cipele i odsvirao do parka. Tamo je naišao na nešto šta se može opisati pojmom Scorched Earth. Lena je pokupila reš sfrigane koze divokoze i nabacila maestru brener.

Taj dan su svi u HG-u uživali u finom gulašu od koza-divokoza.

Naredni dan je bio miran, dosadan i pobrojevito sarkastičan i sklon samougnjetavanju. Na takve dane tim heroja grada Bjelovara se mrcvari po hali i gunđa svako svoje. Maestro je nešta srao Džeku kako mu je ukrao kill, i da mu je trebalo samo 10 XP-a da dobije level i nove perkove. Džek se branio time da je pajserica spontano opalila i da mi je municija slučajno upala u konra-respiktni magazin što ima sposobnost repidfajer i full auto za samo 5 mane. Brale je uspio popravit heroj-vagon i sad uvježbava ispijanje cockte na 10 metara u laganom šprintu. Karel Đumbus je otišao po još čaja i šteku cigareta. Niinđa je otišao do Moonsa gdje krade olovne cepeline štakorima koji pikaju otkinutu nogu gazdarice sa krhotinom boce i gunđaju kak je cijeli dan u kurcu. U jednom kutu Cehovske Hale sjedi tamna spodoba naslonjena na zid, povremeno ispijajući rubirango-cementno pivo sa slamkom i povremeno ispusti tužni "Ajoooj..."

Kad je Maestru dopizdilo zapjevao je prve lajnove pjesme No Heroes, Džek se ustao, pokupio pajser iz kuta, dofurao se nazad do maestra i šubeknuo ga teškim metalom po čubama. Maestro je do kraja dana skupljao svoje zube u pehar bezuspješno pokušao naručiti protezu preko tele-šopa dok su ga svi zajebavali rečenicama: "Ajde stisni zube." ili "Jezik pregrizo." Poslje toga se zatvorio u ve ce i alkemijskom reakcijom vratio zube na mjesto. Ovo im bijaše vrhunac ovog, po mogućnosti najnezanimljivijega dana u povijesti HG-a Bjelovar.

Punoguzi telac zamekeketao je i rasuo mi zvučnik, sad više nemogu slušat Iron Saviora na Ful Gajšpek realizmu, a baš sam se nado "Spašavanju Vojnika Dajana" i "Ptice Umiru Pišući Oporuke". Ah, life is so unfair...

Nakon razminiravajućeg pokušaja petorice švaba da vrate konobaru milo za drago šta im je dao peškir i vodu, išeprkali su tri gajbe Hajnekena iz rupe u zemlji koji vlasnici Moons-a koriste kao skladište, naravno prvo su morali pobit mutirane štakore koji su branili gajbe pive jer su ih koristili za podupiranje malih kotlova u kojima su kuhali gradske mačke s cimetom. Dojčeri su tražili račun, no dobili šamar. Smatrali su to još većom uvredom, te su i K.I.T.A izvukli njemačke kemijske olovke i počeli šarat po smrdljivim i psihodeličnim zidovima te loše isprike za kafić. Izbezumljena gazdarica si je odgrizla nogu i odšepala u bolje sutra.

Maestro i Dirigent HG-a je baš prolazio tom ulicomdok je bježao od manijakalne pankerice koja ga naganja i dere se "Daj daj daj ČMAAAAAAR!" no on uporno odbija. Za njim je u laganom kasu trčkarao Džek i smijuckao se, dok je Karel ostao u Krčmi i pio čaj. Brale i Niinđa su popravljali heroj-vagon jer je špandrcna napravila pobačaj i moraj nabavit jednu koja nije tako sklona općenju pri vožnji. Maestro, Džek i manijakalna pankerica zvana Ivana Orleanska zastali su kako bi ugledali kako neki vojnik s oznakame pustinjske mornarice razbija švabe veslom i pjeva "Repe ti je, Repe ti je, zagorje zelene" bez imalo sluha. Maestro je već izvadio žlicu za cipele u pokušaju da ušutka tog jadnika koji nikad nije čuo za Evilyrics, no Džek ga je preduhitrio i ispraznio je Full Load arapskih zapaljivih pajsera u peška koji je zatim umro pod šankom dok su ga štakori pikali štapom za biljar i komentirali kako je stanje kafića u totalnom kurcu.

Ostatak dana proveli su u čišćenju Cehovske Hale od prašine i zezali Lady Krečfejs sve dok Džek nije moro ić doma nahranit vukove.

Vjeverice i hrčci su dobili okladu, a mečke moraju čistit poljski zahod kod Mitrovice. Dabrovi nemaju pojma šta se tu dešava i vraćaju se u Ameriku.

Naša banda odvažnih heroja nastavlja!


Nakon ček-ina u hotelu Sjentral, naši Dojčlanderi krenuli su izvidjeti noćni život grada bijelog. Zastali su kod kolutrapolaznog birca Moons koji bio u ruševnom stanjo još od doba Franca Ferdinanda i smatra se spremnim za deložaciju. Oko birca su letjeli konjoglavi supovi i pekao se domaći viski na žaru, dok se mladež opijala zlim blizancem kokte "Smoccta-Colla" i pjevala stare ruske poeme o životu Vasilija Petrovčevskog. Naručili su Hajneken, no dobili vruću vodu i peškir, smatrali su to velikom uvrijedom. Iz K.I.T.A su izvadili stale Špancir-Fauste i počeli masakrirat establišment lobotomnim granatama.


Na povratku iz Bukurešta naši heroji su pjevali o špeku. Čuli su kako germani rade Špancir-fest po Bjelovaru i odlučiše požuriti, no kada je dojava stigla da španciraju Moons, odlučili su odmarati par dana i jesti špek i sir u ovoju od američkog bejgla.

Ikeb Sakarabušević, nakon što je pobio amere u pustinji, začuo je zvuke Špancir-fausta, te odlučio odkotrljati se do srodne mu Rvacke i zaveslati po Švabskoj guzici.

Veliki finale očekuju vjeverice i hrčci, a mečke daju Herojima crveni karton. Jazavci su suzdržani jer su prespavali podne.

Koja špica
Starog strica
Jel možda Frica?
Kojemu iz ruke visi šprica
A kosu mu čupa mala mica
I paradajze flaširaju njeg'va dica
Kome uvjek žmigavac blica
Dok njegov frend razne crteže skica
I peder mu preko puta prenosi bica
Bit će da se najeo kokica
A kad nema nigdje za pojest pica
Debela mu mamica
Nema tu takvih lica!


Izrecitiravši ove galantne riječi, maestro i dirigent HG-Bjelovara Ikeb pakira svoje štapiće i konjske nozdrve za grickanje noktiju visokom brzinom u bisage svojeg tomosa "El Rapido" sa 5 automatskih brzina i kvadriceps kočnicama, te uber-profiliranim gumama kojima je u slobodno vrijeme
strugao štakore s tavana.

Brale se prihvatio motike i počeo kopati tunel do Španske, tvrdeći da će tako lakše dobavljati visoko kvalitetnu špansku koktu "Los Chevalieros De Los Grande Heroines Companione" Naletjevši na piramide na pol puto odlučio je prodati čarape.

Đumbus je nalijepio natpis na ulazna vrata HG-a "Ošli na naput, oper'te noge dok stignemo" i divio se kako je uspio kupiti relativno jeftine čarape od nekog tipa kraj piramida.

Džek lašti pajser, a duhana "Ai Caramba" je sve manje.

Ajd sad dosta više baljezgarije sunce ti tvoje blesavo! Ovo je odjavna epizoda naše drage serije prije dvotjedne stanke, naime pisac kreće na put za bosanske piramide i pješčane plaže jadranske obale.

Kome krivo može me fino poljubit u rit
Makar to i nije bit
Nisam ja Vilijam Šmit
Niti neki voluharni kit
Ja sam više neki urbani mit
Koji nikad društva nije sit
U Tarkusu se uvjek dade zbit!

Sajonara dragi prijatelji!

Deutsche Turisten lagano su se kotrrljali prema gradu i sa sobom povukli par znakova prednosti prolaza za trokolice, šinobuse i generalna vozila s većim auspuhom od kravljeg rektuma. Zanos I ponos grada, HG-Bjelovar nije ni slutio što ga čeka (opet). Džek, Ikeb i Karel Đumbus su kartali Bridž na tričetvrt okruglom stolu, i pili ishlapjelu koktu i gunđali kak nema slobodnih zgodnih cura u Bjelovaru, a da nisu cajkerice čiji postotak populacije iznosi više od tričetvrtine populacije grada njegove populacije. Brale je punio skladište i zanovijetao kako će se uskoro napiti kokte jer je depresivan zbog nedostatka novca da kupi još jednu koktu hero-edišn za sebe.

KITA je napokon sletjela do hotela Sjentral. Johann je odmah počeo slikati nadobudne i oskudno popločane i arterosklerozne babice u okolini dok je ostatak grupe popravljao čarap-tregere i karirane hlače. Prije ulaza u hotel, Deutshe Turisten su stavili svoje šljemkape na glave (popularno zvani Helmut-Einz-Reichstag) i oboružali se kreditnim karticama "Deutschbank International". Recepcioneri nisu znali što ih je udarilo. Prvo su morali osposobiti vrata koja se nisu otvarala od početka invazije Huna. Podovi su zahtjevali defumigaciju i špricanje DDT-om kojeg su držali u koktel mikserima. Johann je radosno škljocao svoj fotić i zafrkavao recepcionera svojim Rajnskim naglaskom. Nakon što su se morali sporazumijevati s turistima Esperantom (jer su znali samo taj i napol hrvatskog) ugovrili su puni pansion od 3 dana s priručkom i doručkom. Jeza je zavladala kad su izvukli kreditne kartice "Deutschbank International" pa je Šef poslao hrabrog recepcionera tamo gdje nijedan recepcioner nikad nije išao...u skladište. Tamo je našao stari pseudo-mehanički povuc-potegn čitač kartica proizvodnje Kartografije Jugoslavija. Uspješnim očitanjem kartica dobili su prve, a možda i zadnje, mušterije koje su pristale jesti aprikot-kašu i čušpajz bake Marice koje je kuhar već dobrih 40 godina u službi hotela Sjentral.

Heroji još uvjek kartaju Bridž, a Brale je bezuspješno počinio samoubojstvo iz zasjede gelerom iz kokte hero-edišn. Liječe ga masnim kiselinama i cvjetačom umočenom u sok od korabe. Želimo mu sretan oporavak od stresnog samoubojstva.